Navala u BiH, granicu prelaze milioni ljudi: Ovi bh. gradovi postali su raj za šoping, ali i jeftinu, a dobru zabavu…

U prvih sedam mjeseci ove godine strani državljani su pri napuštanju carinskog prostora BiH ukupno podnijeli 203.799 zahtjeva za povrat PDV-a, u ukupnom iznosu od 8.983.254,86 konvertibilnih maraka, na ispostavljene račune za kupljenu robu u vrijednosti od 61.825.930,54 KM

Zbog jeftinijih proizvoda i, s druge strane, sve većih životnih troškova brojni se Slavonci već godinama odlučuju za šoping u susjednoj Bosni i Hercegovini, kao i u Srbiji. Uz znatno niže cijene pojedinih proizvoda, jedan od osnovnih razloga odlaska u prekogranični šoping u BiH je povrat poreza na dodanu vrijednost, koji se obračunava po jedinstvenoj stopi od 17 posto, za koliko stranci u toj zemlji kupuju jeftinije, piše Glas Slavonije.

Pravo na povrat PDV-a imaju strani državljani koji nemaju prebivalište u BiH, a ostvaruju ga na kupljenu robu u vrijednosti od minimalno 100 konvertibilnih maraka (oko 400 kuna) koju iznose iz carinskog područja te države. Carinskoj službi na uvid daju račune, robu i original popunjenog obrasca za povrat poreza. Pravo na povrat PDV-a ne odnosi se na iznesena mineralna ulja (petrolej, dizel-gorivo, ulje za loženje, ekstra lako i lako specijalno, motorni i bezolovni benzin), alkohol i alkoholna pića te prerađevine od duhana.

Omiljena odredišta

Prema informacijama koje je Glasu Slavonije dostavio Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu suranju Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prvih sedam mjeseci ove godine strani državljani su pri napuštanju carinskog prostora BiH ukupno podnijeli 203.799 zahtjeva za povrat PDV-a, u ukupnom iznosu od 8.983.254,86 konvertibilnih maraka (oko 34,1 milijuna kuna) na ispostavljene račune za kupljenu robu u vrijednosti od 61.825.930,54 KM (oko 235 milijuna kuna).

Na bosanskohercegovačkim graničnim prijelazima prema Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji, kojima Slavonci svakodnevno odlaze u prekogranični šoping, od 1. siječnja do 31. srpnja ove godine podnesena su 74.093 zahtjeva za povrat PDV-a. Prosječno je bilo 349 zahtjeva dnevno, i to za robu kupljenu u vrijednosti od 22,9 milijuna konvertibilnih maraka ili oko 87 milijuna kuna. Zatraženi povrat PDV-a iznosi oko 3,3 milijuna KM, odnosno nešto više od 12,6 milijuna kuna.

Najviše zahtjeva, njih 29.607, strani državljani podnijeli su na graničnom prijelazu Orašje. Riječ je o jednom o najfrekventnijih prijelaza u BiH, preko kojega godišnje prođe oko četiri milijuna osoba. Granični prijelaz Brčko u prvih je sedam mjeseci ove godine zaprimio 16.407 zahtjeva za povrat PDV-a, Gradiška 12.453, Šamac 9442, a Brod 6184 zahtjeva.

Ilustracije radi, u cijeloj 2017. godini na bosanskohercegovačkim graničnim prijelazima prema Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji podnesen je 122.091 zahtjev za povrat PDV-a, i to za robu kupljenu u vrijednosti od 36,4 milijuna KM, što je približno 142 milijuna kuna. Zatraženi povrat PDV-a iznosio je oko 5,3 milijuna KM, odnosno više od 20 milijuna kuna.

Podatci za prvih sedam mjeseci ove godine pokazuju da zanimanje Slavonaca za prekogranični šoping ne jenjava. Susjedna oraška Posavina, Brčko Distrikt, ali i nadaleko poznata tržnica Arizona i dalje su hrvatskim građanima omiljena odredišta. Kupuje se sve, od prehrambenih artikala, lijekova, odjeće, obuće, opreme za bebu, namještaja, bijele tehnike do građevnog materijala, a sve su traženiji i liječnički specijalistički pregledi u Brčkom… A tu su i ugostiteljske usluge (organiziranje svadbenih svečanosti i drugih proslava) te automehaničarske i frizerske usluge, koje su daleko jeftinije nego u našoj zemlji.

Brojni stanovnici županjske Posavine preko granice odlaze prije svega radi kupnje goriva, duhana i piva.

– U Orašju se već 20 godina opskrbljujem duhanom. Uvijek kupujem kod istih ljudi, pola kilograma rezanog duhana plaćam 11 KM (oko 44 kune), što je povoljno, jer je na drugim mjestima od 12,5 do 15 KM (50 do 60 kuna). Ovo je zaista velika prednost života u pograničnom području. Nije mi nikakav problem u Orašje skoknuti biciklom, jer su u posljednje vrijeme, s obzirom na to da je sezona godišnjih odmora i da su pristigli brojni koji rade u inozemstvu, gužve na granici gotovo stalne – priča Stjepan iz Županje za Glas Slavonije.

Ušteda

Ovih dana brojni Županjci odlaze u Orašje u nabavu. U srijedu slave Dan grada i crkveni god, kupuje se naveliko, pa je svaka ušteda dobrodošla.

– Gajbu piva u Orašju plaćam 20 KM (80 kuna). Sve je povoljnije nego kod nas i još dobijete povrat poreza! Mi se već godinama držimo one ‘kupujmo hrvatsko u BiH‘ i zadovoljni smo – ističe Zlatko.

Njegova supruga će, kaže, u Orašju kupiti svježa jaja, 30 jaja za 5 KM ili 20 kuna te potrepštine za kolače. Dakako, usput će i spremnik automobila napuniti gorivom.

S obzirom na to da kupnjom duhanskih proizvoda, alkohola i goriva ne ostvaruju pravo na povrat PDV-a i da često u jednokratnim kupnjama potroše i manje od 100 KM, jasno je da Slavonci u BiH ostavljaju puno više novca od službenog iznosa, izračunanog na temelju podnesenih zahtjeva za povrat poreza.

Zbog povoljnijih cijena vrlo su posjećene i ljekarne u susjednoj oraškoj Posavini, Brčko Distriktu i na Lončarima u Republici Srpskoj, gdje se bez problema mogu kupiti i lijekovi za koje je u Hrvatskoj potreban liječnički recept, a vrlo su traženi i toplomjeri sa živom, koje se u našoj zemlji više ne može kupiti.

Jeftiniji provod

Ne odlaze Slavonci u BiH samo radi jeftinijeg šopinga. Brojnim Županjcima, posebice mladima, susjedno Orašje postalo je omiljena destinacija, posebice u ljetnim mjesecima, gdje pronalaze osvježenje i zabavu.

Tamošnji sportski i rekreacijski centar nudi mnogo sadržaja, tri bazena različitih dimenzija za sve dobne skupine, tobogan impresivnih razmjera, ugostiteljske objekte…

Sve više stanovnika županjske Posavine, ali i stanovnika drugih dijelova Slavonije rado odlazi i na “tuzlansko more”. Riječ je o kompleksu Panonskih jezera u strogom centru Tuzle, koji čine tri slana umjetna jezera različite veličine i dubine te slani slapovi.

Ondje se dnevno okuplja nekoliko tisuća posjetitelja iz Srbije, Hrvatske i drugih zemalja, koji osim u kupanju uživaju i u Sojeničkom neolitskom naselju, sportskim terenima, bogatoj ugostiteljskoj ponudi te kulturnim i zabavnim sadržajima.

Smještaj u okolici relativno je jeftin za one koji žele ostati više dana, a cjelodnevna ulaznica za taj kompleks u špici sezone stoji samo 5 konvertibilnih maraka (20 kuna), povlaštene kategorije izdvajaju četiri marke, a djeca u dobi do sedam godina ulaz plaćaju marku manje.

(Glas Slavonije/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)